Šta je kultura?
Multidimenzionalna definicija kulture uključuje onaj set zajedničih pogleda na svet, značenja i adaptivnog ponašanja koja potiču od istovremenog članstva i učešća u različitim kontekstima kao što su: seosko ili gradsko okruženje, jezik, uzrast, pol, porodična konfiguracija, rasa, etnička pripadnost vera, nacionalna pripadnost, sociekonomski status, zaposlenost, obrazovanje, zanimanje, seksualna orjentacija politička ideologija.
Šta su to kulturološke razlike?
U okviru multidimenzionalnog pogleda na kulturu predpostavlja se da se svaka osoba razvija u brojnim kulturnim podgrupama i selektivno podpada pod različite uticaje grupe. Kulturne sluičnosti i razlike su rezultat uključenosti u ili isključenosti iz raznovrsnih grupa.
Danas mnoge naučne discipline priznaju realnost multiplih identiteta.
Mnoge porodice unutar sebe imaju predstavnike dvaju ili više kultura, bilo zbog toga što se roditelji i deca razvijaju u različitim društvenim okvirima, bilo zato što supružnici pripadaju različitim rasama, religijama ili etničkim grupama.
Svaka porodica i individua je specifična po tome kako se ti višestruki kulturološki uticaji u njoj prelamaju.
ŠTA JE KREIRANO U OKVIRU PORODIČNE TERAPIJE KAO ODGOVOR NA TO?
Kao odgovor na to kreiran je multidiminenzionalni komparativni okvir u porodičnoj terapiji čiji je cilj da kroz kulturnu lupu posmatra i istražuje načine porodičnog funkcionisanja čineći sledeće:
1) ODABRATI KLJUČNE PARAMETRE za kulturolško poredjenje i napraviti uporednu kulturnu mapu porodice i terapeuta
Ključni parametri su:
A) Ekološki kontekst- razlike u tome gde i kako porodice žive i kako se to uklapa u njihovo okruženje
B) Migracija i modernizacija- razlike u tome odakle članovi porodice potiču, kada , kako i žašto su migrirale, kako žive i njihove buduće aspiracije.
C) Porodična organizacija- razlike u prefereriranim formama kulturne porodične organitacije i vrednosti koje su u vezi sa tim porodičnim aranžmanima (dominatna dijada)
Kulturni kod organizacije porodice odredjuje bliskost ili izdvojenost u odnosu na druge, granice koje odredjuju hijerarhiju ravnoteže polne i generacijske moći, vrednosti koje su povezane sa ličnom individuacijom i porodičnom povezanošću kao i komunikacijske stilove –direktni i indirektni, emocionalno izražayvanje-jako-slabo, izmedju članova porodice i u odnosu sa ostalima.
D) Porodični živiotni ciklus– razlike u tome kako su kulturno utemeljeni razvojni stupnjevi i tranzicije u porodičnom životnom ciklusu
Specifičnosti svakog porodičnog ciklusa ženidbe-udadbe, rodjenja deteta, vaspitanja dece su zavisne od kulture.
Teraput treba da bude svestan da neki tipovi tranzicicionih teškoća mogu biti zajednički za neke kulture a za druge ne.
I u okviru iste kulture možemo primetiti istovremeno razlike u tome izmedju dece sa sela i iz grada.
Kako će teraput videti i doživeti porodicu zavisi od njegovih prefereriranih teorija, od iskustava u porodici porekla i ličnih preferencija.
Terapija je susret uzmedju terapeutove kulturalne i porodične lične konstrukcije.
Otuda se preporučuje da se:
Stvoriti nivo interesovanja i stvarne radoznalosrti uz kritučku svest o ulozi koje kulturne vrednosti imaju za porodice i terapeuta u njihovom ličnom i profesionalnom susretu.
Ovaj pristup tragajući za odgovorom na pitanje kako se kulturološke razlike odražavaju na bračni/porodični život, obezbedjuje model radoznalog istraživanja u vezi sa kulturnim ograničenjima i resursima koje porodica poseduje.
Kada su kulturološke razlike pretnja za uspostavljanje harmoničnih odnosa ?Kakvu ulogu u tome može da ima porodična terapija?
Svesnost terapeuta da kulturoške razlike mogu da budu uzrok bračnih konflikata i pružanje pomoći da se par usaglasi u potrazi za kompromisnim rešenjima da one ne bi ugrozile stabilnost braka.
Terapeut koji pretenduje na kulturnu senzitivnost pri susretu sa porodicom ne podleže ideji o kulturnim stereotipima već se interesuje za kulturu svake pojedinačne porodice. On je radoznao i uvažavajuć za stavove i vrednosti porodice bez procenjivanja i nametanja svojih vrednosti.
Ljiljana Filipović, porodični psihoterapeut
