Emocije
Emocionalne reakcije su odgovori na one događaje koje osoba procenjuje kao važne na osnovu svojih vrednosti, stečenih tokom odrastanja i učenja, socijalno poželjnih normi ponašanja. Emocije su usmerene ka pripremi organizma da odreaguje na način „bori se ili beži“ u opasnim situacijama ili da pripreme osobu za adaptivnu aktivnost.
Emocije su od suštinske važnosti za plodotvorne misli i pri donošenju mudrih odluka jer nam omogućavaju ili nas onemogućavaju da jasno mislimo. Kada razmišljamo kako da uložimo novac, za koga da se venčamo, emocionalno iskustvo kao sećanje na neko loše ulaganje novca ili neki bolni rastanak usmerava našu odluku. U igri misli i osećanja važno je da ovi partneri uspešno sarađuju. Poznato je da kada nas preplave jake emocije nismo u stanju jasno da mislimo. Psihoterapija nam može pomoći da u tome budemo uspešni kroz učenje emocionalne kontrole ili načina da putem misli upravljamo osećanjima.
Emocionalna kontrola
Situacije možemo procenjivati racionalno i iracionalno.
Iracionalna procena situacije izaziva veoma jake neprijatne emocije (bes, osećanje krivice, jaka anksioznost/napetost, depresija…) koje nas remete ili sasvim blokiraju da nađemo izlaz iz situacije. Kada smo besni onda se svađamo i vređamo sagovornika što dovodi do pojačavanja sukoba.
Ako situacije procenjujemo racionalno onda imamo blage neprijatne emocije (razočaranost, nezadovoljstvo, blagu anksioznost/napetost, tugu, ljutnju..) koje nam omogućavaju da nađemo rešenje za tu situaciju, što predstavlja emocionalnu kontrolu. Kada smo ljuti onda možemo argumentovano da razgovaramo, da utičemo na sagovornika da postane saradnik u traženju zajedničkih rešenja.
Učenje emocionalne kontrole je višestruko korisno jer omogućava kontrolu stresa i poboljšanje kvaliteta međuljudskih odnosa i uspešnosti na privatnom/poslovnom planu.
Kako emocije utiču na zdravlje?
Jake neprijatne emocije i stres smanjuju imunitet da bi se sačuvala energija koja je potrebna za važnije procese preživljavanja. Ako je stres hroničan smanjenje imuniteta može biti dugotrajno. Ljudi koji su izloženi hroničnoj anksioznosti, dugim periodima tuge i pesimizma dvostruko su više podložni bolestima – uključujući tu astmu, artritis, glavobolje, srčana obolenja, čir na želucu….Povećan broj obolenja potvrđuje da su uznemirujuće emocije podjednako toksične i spadaju u faktore rizika kao što su pušenje, povišen holesterol ili visok krvni pritisak.
Na osnovu rezultata istraživanja o toksičnom delovanju emocija mogli bismo da izdvojimo tri najvažnije: bes, anksioznost i depresiju.
Sklonost ka besu može dovesti do oštećenja koronarne arterije a svaki napad besa predstavlja dodatni stres za srce. Istraživanja pokazuju da je bes više nego dvostruko povećao stopu smrtnosti kod ljudi sa već postojećim srčanim oboljenjima. Povremeni bes i nervoza nisu opasni po zdravlje. Problem nastaje kada osoba ispoljava neprestalno nepoverenje, cinizam, sklonost ka sarkastičnim komentarima, ispoljavanju netrpeljivosti. Ovo je češća pojava kod muškaraca nego kod žena. Korisno je uz pomoć psihoterapeuta prepoznati osećaj besa u trenutku kada nastaje, naučiti veštinu da se savlada i razvijati saosećanje za potrebe i osećanja drugih.
Anksioznost-napetost, uznemirenost, nervoza, je u savremenom životu postala neumerena i bezrazložna. Stalna zabrinutost-stanje hroničnog stresa, dovodi do pada imuniteta i pojave mnogih bolesti kao što su prehlade, viremije, grip, herpes… (Bračni parovi koji su se tokom tri meseca neprekidno svađali dobijali su prehladu ili infekciju gornjih respiratornih organa.)
Cena anksioznosti se plaća ne samo kroz pad imuniteta već i lošim uticajem na kardivaskularni sistem, naročito kod žena.
Negativan uticaj depresije i pesimizma je očigledan kao i prednosti životnog optimizma. Razumljivo je da ljudi sa više nade uspešnije podnose teške posledice bolesti. Depresivci i pesimisti takođe sami sebe zanemaruju-više puše i piju, manje vežbaju nego optimisti i mnogo su nemarniji u pogledu zdravstvenih navika. Optimizam i nada biološki pomažu telu da se izbori sa bolešću.
Kvalitet emocionalnih veza i njihova brojnost predstavljaju osnovni amortizer stresa. Emocionalna podrška prijatelja, rođaka i partnera značajna je za zdravlje. Zbog toga koristite svaki slobodan trenutak da negujete i razvijate dobre odnose sa drugima. Porodična praznična okupljanja daće vam dobru priliku za to.
Ljiljana Filipović, porodični psihoterapeut
